U Nikšiću svečano obilježeno 130 godina postojanja i rada Opšte bolnice, koja je kroz svoju dugu istoriju uvijek bila čvrsti oslonac zdravstvene zaštite stanovništva nikšićkog kraja, ali i stub razvoja crnogorskog zdravstva
Svečanom akademijom, kojoj su prisustvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik DPS-a Milo Đukanović, potpredsjednik Vlade Milutin Simović, gradonačelnik Nikšića Veselin Grbović, gradonačelnici ostalih crnogorskih opština i brojni gosti iz javnog, akademskog i kulturnog života, u gradu pod Trebjesom krajem prošlog mjeseca obilježeno je 130 godina postojanja i rada Opšte bolnice Nikšić.
Odlukom Vlade Knjaževine Crne Gore, 11. decembra daleke 1887. godine, u Nikšiću je otvorena bolnica “Knjaginja Zorka“, koja je ime dobila po najstarijoj ćerki Knjaza Nikole. Kroz dugu i bogatu istoriju bolnica je uvijek bila temelj zdravstvene zaštite ne samo Nikšića, već i Crne Gore.
Direktor Bolnice dr Ilija Ašanin, kazao je da je “istorija ustanove ispunjena svijetlim stazama i znamenjima medicinske struke i nauke, velikim i časnim podvizima, ali iznad svega humanošću i profesionalizmom u službi zdravlja građana”.
– Za 130 godina postojanja Nikšićka bolnica je dijelila breme crnogorske istorije i izazove sa kojima se suočavao crnogorski narod. Osnovana u 19., trajala i razvijala se u 20., a svoj savremeni život nastavila je u 21. vijeku. Ponosni smo na ostvarene rezultate, na dugu tradiciju, ali i smjelo gledamo u budućnost i u vremenu koje je pred nama želimo da nastavimo putem razvoja i damo svoj puni doprinos cjelokupnom razvoju zdravstvenog sistema Crne Gore – kazao je dr Ašanin, naglašavajući da su humanost, požrtvovanost i visoka profesionalnost oduvijek predstavljali temelje institucije.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, kazao je da je bolnica za 130 godina postojanja imala izuzetnu misiju i značaj ne samo za Nikšić, nego i za Crnu Goru i njeno neposredno okruženje.
– Nikšić je uvijek imao posebno mjesto u istoriji Crne Gore, koja se u njemu uvijek najbolje ogledala. Zdravstvena zaštita u našoj zemlji seže u daleku prošlost, do samih početaka hiljadugodišnje crnogorske državnosti. O narodnoj medicini, vidarima i ljekarskom esnafu, postoje brojne istorijske činjenice. Neka vrsta zdravstvene zaštite postojala je i u urbanim sredinama, naročito na Primorju, ali i u unutrašnjosti. Međutim, bez školovanih ljekara i medicinske nauke sve je to bilo nedovoljno, posebno u slučajevima epidemija i ratnih sukoba, koji nijesu zaobilazili prostor Balkana – kazao je Simović.
Kult ranjenika poštovan u svim vremenima
Potpredsjednik Vlade je istakao da je u Crnoj Gori uvijek poštovan kult ranjenika, a svaka kuća “bila je bolnica”.
– Ratova i bitaka nije manjkavalo. Sjetimo se samo bitaka na Teđemilu, Vrtijeljci, Martinićima, Krusima, Morači, Grahovcu, Vučjem Dolu i Fundini, a posebno tragične skadarske epopeje, Glasinca i Mojkovca, Neretve i Sutjeske. Valjalo se izboriti i sa golim okom nevidljivim neprijateljima – kolerom, španjolicom, trbušnim i pjegavim tifusom, sušnim i nerijetko gladnim godinama, kao i brojnim drugum nedaćama. Školovani ljekari dolaze tek kasnije, u vrijeme Knjaza Danila francuski i italijanski, a u doba knjaza Nikole iz Grčke, Češke i drugih zemalja – podsjetio je Simović, ističući da do knjaza Nikole nije bilo zdravstvenih ustanova ni organa koji bi vodili brigu o narodnom zdravlju. Takvo stanje, rekao je on, potrajalo je do Hercegovačkog ustanka, kada je trebalo pomoći ranjenicima i izbjeglicama kojih je bilo oko 60.000.
Prva bolnica u Crnoj Gori otvorena je na Cetinju 1873. godine, a narednih godina stižu mladi crnogorski ljekari, stipendisti školovani na evropskim univerzitetima.
– Prvi crnogorski diplomirani ljekar bio je dr Petar Miljanić, iz Banjana. Diplomirao je u Moskvi, a doktorirao u Njemačkoj 1883. godine i godinu kasnije postavljen je za upravnika bolnice “Danilo I” i za načelnika Saniteta. Ove značajne istorijske činjenice jasno pokazuju vjekovnu težnju Crne Gore da bude dio evropskih i svjetskih civilizacijskih naučnih i društvenih tokova i vrijednosti. Nakon Berlinskog kongresa i međunarodnog priznanja državne nezavisnosti, dolazi do preokreta i napretka u svim sferama života, a do stagnacije poslije gubitka državnosti – kazao je Simović.
Zdravstvo i država položili ispit i 90-tih
Nakon Drugog svjetskog rata, rekao je Simović, zdravstvo se brzo razvija, a zdravstveni sistem tokom tri vijeka postojanja dijeli sudbinu brojnih istorijskih izazova kojima je bila izložena Crna Gora. Tako je, po njegovim riječima, bilo i devedesetih godina 20. vijeka, kada je crnogorsko zdravstvo pružalo neophodnu zdravstvenu zaštitu za 120.000 izbjeglica.
Dodajte komentar