Bolesti štitaste žlijezde sve su češće. Koji se načini liječenja koriste, koje su prednosti i mane operacije i terapije radioaktivnim jodom, zašto mladi sve više obolijevaju?
Da li su maligna oboljenja česta kod štitaste žlijezde? Maligne bolesti štitaste žlijezde nisu toliko česte. U svijetu svaki peti čovjek na 20% bolesnika štitaste žlijezde ima neki od tumora. Ali od svih endokrinih bolesti, tumori štitaste žlijezde dolaze odmah iza dijabetesa.
Koji je češći tip oboljenja štitaste žlijezde: hipertireoza ili hipotireoza? Svaka treća ili četvrta žena ima problema sa štitastom žlijezdom, a u najvećem postotku javlja se hipotireoza, dok je hipertireoza u porastu. To je stanje u kom štitasta žlijezda proizvodi previše hormona i mozak to više ne može kontrolisati, a hormoni štitaste žlijezde određuju jačinu rada cijelog organizma. Ukoliko hormoni štitaste žlijezde rade prejako, poljavljuju se vidljivi simptomi poput pojačanog znojenja, nervoze, gubitka na težini, pucanja kose, noktiju, lošeg spavanja, drhtanja ruku. Liječenje hipertireoze započinje ljekovima, kako bismo štitastu žlijezdu i hormone što prije doveli u normalu. Ukoliko ljekovi ne pomognu, traži se konačno rješenje, a to mogu biti ili radioaktivna terapija jodom ili operacija.
Koje su prednosti i mane radioaktivne terapije jodom? Radioaktivna terapija ima samo jednu prednost, a sve ostalo su mane. Koristi se radioaktivni jod koji ćelije štitaste žlijezde upijaju, i koji štitastu žlijezdu iznutra uništava zračenjem. Prva mana je što ne znate koja je količina radioaktivnog joda potrebna da bi uništila štitastu žlijezdu, pa ljudi obično dva-tri puta idu na radioaktivni jod da bi se štitasta žlijezda uništila. Zatim, ozračen i uništen organ ostaje u tijelu, a to je štetno za pacijenta, pa nakon desetak godina može izazvati pojavu kancera u štitastoj žlijezdi, i pacijent opet mora ići na operaciju zbog puno ozbiljnije bolesti. Mana je i to što se radioaktivni jod ne nakuplja samo u štitastoj žlijezdi, nego i u drugim žlijezdama, recimo, u manjoj količini i u grudima, što za žene može biti opasno. Ljudi koji su liječeni radioaktivnim jodom imaju više šansi da dobiju neki drugi kancer, na prvom mjestu limfoma.
A prednosti i mane operacije? Za razliku od radioaktivne terapije, operacija ima sve prednosti, a jednu jedinu manu, što anestezija nosi mali rizik, ali se gleda da on bude zanemarljiv. I on stvarno jeste zanemarljiv kad se to radi na mjestu gdje treba, kad se pripreme za operaciju naprave kako treba. Kod operacije štitaste žlijezde imamo dvije komplikacije koje mogu postati trajne, ako se ne radi ozbiljno i oprezno. Prva je povreda živca koji pokreće glasne žice, zbog čega pacijent govori promuklo, a kod težih slučajeva ne može ni disati, pa nakon operacije na vratu nosi kanilu za disanje cijelog života. Druga komplikacija može nastati kod paratiroidnih žlijezda, koje se kod operacije štitaste žlijezde moraju slijepiti. Ako na tim tananim pločicama ima malo krvi, nepažljiv hirurg ih neće ni vidjeti, samo će ih izvaditi zajedno sa štitastom.
Možemo li preventivno djelovati da bismo izbjegli oboljenje štitaste žlijezde? Nažalost, prevencije za bolesti štitaste žlijezde nema. Uzroke bolesti treba tražiti u modernom načinu života, štetnim faktorima u ishrani i okolini. Drugi uzrok je genetika, a kako žene pet puta više obolijevaju nego muškarci, često se u porodici bolesti štitaste provlače po ženskoj liniji. Stres i današnji ubrzan način života potenciraju da se bolest štitaste brže ispolji, ali ne da je dobijete, nego samo ako imate predispoziciju da ona brže uzme maha i da se počne manifestovati. Sami malo šta možemo učiniti, osim opšte prevencije, a to znači dovoljno spavanja, odmaranja, manje stresa, zdrava hrana, uredan život.
Kako prilagoditi ishranu? Nema određene ishrane, jer se ne zna pravi uzrok bolesti. A kad ne znate uzrok bolesti, ne znate ni na šta bi uticali da je spriječite. Kod štitaste žlijezde morate imati dovoljno joda, a mi svi to unosimo preko soli koja se jodira.
Moramo li ograničiti fizičke aktivnosti? Ništa se ne mora ograničiti ni prestati raditi ako osjećate da možete raditi. Fizički rad, fizički napor neće uticati na rad štitaste, osim što štitasta utiče na vaše mogućnosti fizičkog rada. Kad imate hipotireozu ili hipertireozu, vaš organizam je umorniji, u prvom slučaju zato što fali hormona i organizam je usporen, a u drugom zato što ih ima previše i organizam radi prejako.
Dodajte komentar