Loading...
Trenutno ste u:  Medical  >  izdanje br. 101  >  Aktuelni tekst

Higijena spavanja: koliko sna je djetetu potrebno?

Objavio   /  

Dr Nina Pejović Mandić, pedijatar
PZU Doktorica Mica, Podgorica, Petrovac
www.doktoricamica.com

Neka porodični prioritet bude da organizacija dnevne dinamike podrazumijeva i dovoljno sna – roditelji treba da budu uzor djeci. Ako se provode noćni sati s tinejdžerom da bi se pročitala lektira ili vježbala matematika pred pismeni – on ne dobija dobru poruku. Ako se spavanju da na važnosti, dijete shvata da je to važno kao jesti zdravo i biti fizički aktivan, dio zdravog stila života. Ustaljeni dnevni ritam buđenja, obroka, popodnevnog odmora, vremena za igru i rekreaciju, daje djetetu osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Takođe i omogućava da se s lakoćom uđe u ritual odlaska na spavanje…

dijete 1Od najranijeg djetetovog uzrasta, pa do adolescentnog doba, roditelji se pitaju koliko sna je djetetu potrebno. Potrebe su različite od jedne do druge individue, ali neke preporuke, koje su zasnovane na naučnim dokazima, pomažu da roditelj ima predstavu o količini potrebnog i  stvarnog sna,  tj. svakodnevne dužine  spavanja u njegovog djeteta.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji udruženje pedijatara koje se zove Američka Pedijatrijska Akademija i  vrlo je uticajno, kako u struci, tako i u javnosti. Imam utisak da bi bilo dobro da se i kod nas struka malo više pita, pa bi se sigurnije osjećali i pacijenti i mi, i svi bismo se kretali u granicama planiranog, predvidivog i preporučenog.

Preporuke za period od 24 h, uključujući i dnevno spavanje po Američkoj Pedijatrijskoj Akademiji:

 

Odojčad,  4-12 mjeseci… 12 do 16 h

Mala djeca, 1 do 2 godine… 11 do 14 h

Predškolska djeca,  3 do 5 godina… 10 do 13 h

Školska djeca, 6 do 12 godina,.. 9 do 12 h

Tinejdžeri i adolescenti… 8 do 10 h

Ove brojke vjerovatno iznenađuju roditelje, koji treba da se zapitaju da li šalju djecu na spavanje dovoljno „rano“? Roditelji koji rade su prinuđeni da spavaju ne više od 5 do 6 sati, što ugrožava njihovo socijalno i psihološko „funkcionisanje“ u toku dana, a i uvećava rizik od drugih zdravstvenih problema. Mnogi od njih vjerovatno razmišljaju da propušten pokoji sat spavanja tu i tamo, ne utiče na dijete dugoročno. Detaljna ispitivanja u Americi su pokazala da većina djece ne postiže preporučenu dužinu sna, a glavni problem je, smatraju, u nepoštovanju rutine za odlazak na spavanje. Rezultati istraživanja takođe pokazuju da nedovoljno sna vodi u razdražljivost, teškoće u koncentraciji, depresiju, povišen krvni pritisak, glavobolju, prekomjernu tjelesnu težinu. Na drugoj strani su djeca (koja dovoljno spavaju) sa  zdravijim imunim sistemom, boljim rezultatima u školi i boljim mentalnim zdravljem.

Evo šta američki pedijatri preporučuju:

Neka porodični prioritet bude da organizacija dnevne dinamike podrazumijeva i dovoljno sna – roditelji  treba da budu uzor djeci. Ako se provode noćni sati s tinejdžerom da bi se pročitala lektira ili vježbala matematika pred pismeni – on ne dobija dobru poruku. Ako se spavanju da na važnosti, dijete shvata da je to važno kao jesti zdravo i biti fizički aktivan, dio zdravog stila života.

Ustaljeni dnevni ritam buđenja, obroka, popodnevnog odmora, vremena za igru i rekreaciju, daje djetetu osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Takođe i omogućava da se s lakoćom uđe u ritual odlaska na spavanje.

BBB je američka preporuka postupne “pripreme za krevet“- Brush, Book and Bad (pranje zuba, knjiga za uspavljivanje i  na kraju krevet – san). Druženje mališana s knjigom je neobično važno od najranijih dana u ovo digitalno, vrijeme ekrana – ali o tome nekom drugom prilikom. Ova rutina se može primjenjivati i van doma, bilo gdje se porodica našla.

Boravak na vazduhu i fizička aktivnost su takođe važni za dobar san.

U krevetu manjeg djeteta neka se nađe omiljena igračka ili ćebence, a svjetlost da bude prigušena.

Roditelji da budu svjesni činjenice da se ciklus spavanja i budnosti kod tinejdžera pomjera za 2 h kasnije – njihovom ritmu ne ide u prilog rani početak škole i američki pedijatri se bore da škola startuje bar  u 8,30  (1 h kasnije od sadašnjeg rasporeda).

Takođe, stav prema „ekranima” mora biti dosljedan: njima nema mjesta u sobi u kojoj dijete spava, a upotreba ograničena na dogovoreno  vrijeme u toku dana.

Djeca ne treba da budu preopterećena dnevnim aktivnostima – u svakoj životnoj dobi treba da imaju dovoljno vremena za igru i opuštanje. Fizičkim aktivnostima nije mjesto u večernjim satima – tada se dijete postepeno „usporava“ i priprema za počinak.

Na kraju, ako ima poremećaja sna posavjetujte se sa svojim pedijatrom. On ipak uvijek može dati pravi savjet (ovo je subjektivna preporuka autora).

 

Dr Nina Pejović Mandić, pedijatar

PZU Doktorica Mica, Podgorica, Petrovac

www.doktoricamica.com

    Štampaj       Email
  • Published: 136 days ago on Septembar 6, 2017
  • Objavio:
  • Last Modified: Septembar 6, 2017 @ 11:09 pm
  • Filed Under: izdanje br. 101