Prof. dr med. sci. Branislav Nestorović govorio na predavanju „Nauka i priroda“
Prof. dr med. sci Branislav Nestorović sa Univerzitetske dečje klinike u Beogradu učestvovao je 10. marta u predavanju „Nauka i priroda“ koje je u podgoričkom Hotelu „Ramada“ organizovao „Lifemedic“ iz Beograda. Govoreći o alternativama u liječenju atopijskog dermatitisa ili ekcema, Nestorović je ukazao na činjenicu da je ova bolest posljednjih godina postala epidemisjka, te da je učestalost obolijevanja sa 0,2 odsto iz sedamdesetih godina danas porasla na preko 20 procenata.
– Posljednjih godina saznali smo da taj ekcem nije jedna jedina bolest i da ima nekoliko podvrsta. Osnovna klasifikacija ekcema je na alergijski i nealergijski ekcem. Riječ je o jezivoj, ali vrlo jednostavnoj bolesti koja ima dvije osnovne karakteristike: kao prvo, poremećena je barijerna funkcija kože, koža ne funkcioniše dobro i propustljivija je nego što bi trebalo da bude, a kao drugo, javlja se svrab koji je nasljedan, urođen, i postoji nezavisno od samog ekcema. Čak i kad ekcem prođe, pacijenti su skloni češanju, imaju suvu kožu i probleme sa svrabom tokom cijelog života – objasnio je Nestorović.
Kako je kazao, pokazalo se da je glavni protein koji održava barijernu funkciju kože bjelančevina koja se zove filagrin.
– Riječ je o globularnom proteinu koji drži na okupu sva kolagena vlakna koja se nalaze u koži, kao što to čini, na primjer, malter. Kada imate mutaciju filagrina, odnosno neki njegov oblik koji je nasljedno promijenjen, tada koža postaje suva i njen gornji, masni sloj se gubi, nestaje funkcija barijere i preko kože se gubi velika količina tečnosti. Ono što je još gore je što alergeni preko takve kože veoma lako prodiru u organizam i tako dolazi do alergije. To je ta veza ekcema i alergije koju dugo nismo razumjeli – kazao je je dr Nestorović.
Kako je objasnio, ako dijete ima, na primjer, alergiju na kikiriki, koja je trenutno i među najčešćim i najgorim vrstama alergija, senzibilizacija je isključivo preko kože.
– Vi ne morate mazati kožu samo nekim uljem od kikirikija, dovoljno je da je mažete, recimo, Pavlovićevom kremom, koja sadrži ulje od badema koje je unakrsno reaktivno sa kikirikijem. U tom slučaju, dešava se da njegujete dijete, mažete ga Pavlovićevom kremom, onda ono pojede kikiriki i dobije šok. Kako se dijete senzibilisalo na kikiriki? Preko kože. Tako da je, što se tiče ekcema, ta barijerna funkcija kože izuzetno važna – objasnio je dr Nestorović.
Iz toga je, prema njegovim riječima, proistekla podjela ekcema koja je danas drugačija nego ona klasična, a to je na filagrin pozitivni i filagrin negativni atopijski dermatitis.
– To znači – oni koji imaju ekcem i imaju poremećaj u strukturi filagrina i oni koji imaju ekcem i nemaju poremećaj u strukturi filagrina. Pacijenti koji nemaju problem sa filagrinom imaju nešto drugo, neku još problematičniju patogenezu. Filagrin pozitivni atopijski dermatitis je uvijek ozbiljniji atopijski dermatitis i ima karakteristiku – uvijek postoji rizik od astme. Šta to znači za pedijatre? Kada vide male ekceme, treba da znaju da nema velikog rizika od astme, dok veliki ekcemi, koji zahvataju preko 30 odsto površine kože i koji vlaže, govore u prilog astme. Takvi pacijenti, osim što imaju suvu kožu, koža im je i bazna, odnosno nije dovoljno kisela, pa zato i imaju jako puno infekcija. Ako njegujete kožu kod takve djece nikada nije loše u bilo koju kremu koju koristite dodati kap limunovog soka i pustiti da se apsorbuje. Uz to, filagrin negativan slučaj je uvijek blaži i ima tendenciju da prođe od treće do šeste godine života, dok filagrin pozitivan teško može da prođe – objasnio je dr Nestorović.
Prema njegovim riječima, standardna terapija za atopijski dermatitis su kortikosteroidi. Dugo se mislilo da je to prilično sigurna terapija koja može dugo da se koristi, ali posljednjih godina, kako je kazao, to nije slučaj.
– Rezultati studija koje su u tom smislu provedene vrlo su neobični. Prema njima, glavni rizik za karcinom kože kod ekcema jeste upravo dugotrajna upotreba kortikosteroida. Osim toga, oni uglavnom ne rješavaju problem, jer imaju osobinu da, dok ih koristite, stanje je dosta dobro, ali čim prestanete sa korišćenjem – dolazi do pogoršanja. Ono što je najgore jeste da dolazi do istanjenja kože za čak 30 do 50 odsto, što je samo po sebi uvod u neki ozbiljniji problem – kazao je dr Nestorović.
Prema njegovim riječima, priroda nam uvijek daje alternativu, pa tako danas postoje preparati i kreme na biljnoj bazi koji podjednako dobro liječe ove bolesti bez neželjenih efekata kortikosteroida. Sastav tih preparata bazira se u najvećem dijelu na indijskim i kineskim biljkama, danas jako popularnim na Zapadu, koje u kombinaciji jedne sa drugima imaju efekat kortikosteroida, a nijesu jake kao sintetski kortikosteroidi pa su odlična alternativa kojom se izbjegavaju njihovi negativni efekti.
Dodajte komentar