GALERIJA – SAJAM MEDICINE 2016

Crnogorska Hronika Pogledaj Sve →

Decembar 2016.g – AKTIVNOSTI ZAVODA ZA TRANSFUZIJU KRVI

unnamed

Objavio  

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Danilovgrad organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Domu zdravlja u tom gradu. U akciji je učestvovalo oko 120 davalaca krvi. Studenti Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice i zaposleni u Dječjem domu “Mladost” u Bijeloj, Herceg Novi, organizovali su akcije dobrovoljnog davanja krvi. U odvojenim akcijama učestvovalo je ukupno oko 45 davalaca [...]

Više →

28. decembar – OBILJEŽENO 40 GODINA RADA KOMANSKI MOST

05

Objavio  

Obilježeno je 40 godina rada JU Komanski most i otvoreno je odjeljenje za autizam, čiju je adaptaciju finansirala turska Agencija za međunarodnu saradnju TIKA u vrijednosti od 35.000 €. Na svečanosti, koja je upriličena ovim povodom, govorili su ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, direktor Zavoda Komanski most Vaselj Dušaj, NJ.E. ambasador Turske Serhat [...]

Više →

26. decembar – 12 NOVIH REANOMOBILA

04

Objavio  

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović uručio je ključeve 12 reanimobila sa medicinskim aparatima i potrebnom opremom Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, koji su dodijeljeni kroz IPA projekat, realizovan kroz multisektorku saradnju Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministartsva ekonomije, pod okriljem Evropske unije. Svečanom uručenju ključeva prisustvovali su direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, [...]

Više →

24. decembar – POTREBNO JE OBEZBIJEDITI DODATNA SREDSTVA ZA ZDRAVSTVENI SISTEM

Medical Logo

Objavio  

Budžetom je planirano da se Fondu za zdravstveno osiguranje opredijeli 196 miliona eura, a potrebni minimum za funkcionisanje je 207 miliona. Zato je Fond predložio program sanacije finansija zdravstvenog sistema, s ciljem da se nadomjesti hroničan nedostatak novca u ovoj oblasti. Mjere je predstavio direktor te institucuiuje Sead Čirgić. – Poznato je u ekonomiji zdravstva [...]

Više →

23. decembar – REALIZACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOST – UNAPREĐENJE KVALITETA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

03

Objavio  

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa saradnicima, sastanak sa direktorima svih javnih zdravstvenih ustanovama. Tema sastanka, kojem su prisustvovali direktori Fonda za zdravstveno osiguranje, Institita za javno zdravlje, ZU Apoteke Crne Gore Montefarm, Kliničkog centra Crne Gore, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Zavoda za transfuziju krvi, svih opštih i specijalnih bolnica i domova zdravlja, bila [...]

Više →

23. decembar – DODIJELJENE NAGRADE LJEKARSKE KOMORE ZA 2016. GODINU

02

Objavio  

Godišnje nagrade Dr Ranko Zogović se dodjeljuju jednom doktoru za poseban doprinos u radu i afirmaciji humanih načela profesije i jednoj zdravstvenoj ustanovi za poseban doprinos u radu zdravstvene službe. Razmatrajući dospjele predloge komisija za dodjelu nagrada je jednoglasno donijela odluku da se godišnja nagrada dodijeli dr Dragoljubu Kastratoviću spec. opšte hirurgije i supspec. hepatobilijarne [...]

Više →

21. decembar – UNAPREĐENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA SVIM NIVOIMA

Medical Logo

Objavio  

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa saradnicima razgovarao je sa delegacijom Svjetske banke, koju je predvodila Tatjana Proskurikova, šefica Kancelarije za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Ministar Hrapović je naveo da su u toku reforme crnogroskog zdravstvenog sistema i da su pravci budućeg djelovanja, kroz programske aktivnosti Ministarstva zdravlja, unapređenje zdravstvene zaštite na svim [...]

Više →

20. decembar – TURSKE INVESTICIJE SU OD IZUZETNOG ZNAČAJA ZA ZDRAVSTVENI SISTEM

01

Objavio  

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa saradnicima razgovarao je sa ambasadorom Republike Turske NJ.E. Serhatom Galipom i koordinatorom Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA Ahmetom Altunom. Ministar Hrapović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom saradnjom dvije zemlje u oblasti zdravstva i zahvalio ambasadoru Galipu, što je Republika Turska prepoznala značaj ulaganja u zdravstveni sistem. [...]

Više →

Izdanje Br. 94 Pogledaj Sve →

Procedure medicinske sestre – Psihijatrijska njega

med sestra 2

Objavio  

Ranko Raketić, dipl. medicinar zdravstvene njege
JZU Dom zdravlja „Dr Nika Labović“ Berane

Da biste držali pod kontrolom nasilno i napadno ponašanje pacijenta, morate da upotrijebite najmanju silu sa kojom je moguće dovesti situaciju pod kontrolu. K1juč uspjeha da se kontroliše ova vrsta situacije više ukazuje na podsticanje pacijenta da priča o svojim osjećanjima nego da ih potiskuje. Važno je liječiti pacijenta sa poštovanjem i dostojanstvom za vrijeme ove stresogene situacije…

Više →

Medicinska sestra u psihijatrijskom timu i faktori koji utuču na njen rad

med sestra

Objavio  

Vukosav Delibašić, med. tehničar

Uloga medicinske sestre u timu se odnosi na proces saradnje sa Ijekarima i ostalim članovima tima na dijagnostici i liječenju mentalno oboljelog čovjeka, gdje ona sudjeluje kao ravnopravan član, a ne kao pasivni izvršilac i nijemi posmatrač. Tim čine svi radnici koji rade na jednom odjeljenju, iako svi istog dana nijesu na poslu. Rad u smjenama je uzajamno zavisan i tijesno povezan. Radnik u svakoj smjeni mora biti zainteresovan da poslovi i u ostalim smjenama teku normalno, kako ne bi došlo do ometanja cjelokupnog rada. Zalaganjem svih u timu se razvija duh zajedništva i kolektivnosti, što se manifestuje na ukupne rezultate rada…

Više →

Maloljetnička delinkvencija

Arrested teenager with handcuffs

Objavio  

Nikoleta Dajković
Dipl. spec. socijalnog rada i socijalne politike

Usljed poboljšanja životnog standarda, širenja tendencije za vođenje, tako reći, modernog života koji zahtijeva ,,brzo življenje“ tj. manje slobodnog vremena, manju posvećenost porodici, a koji proizvodi veću otuđenost među ljudima, dolazi do povećanja stope kriminala a posebno maloljetničke delinkvencije…

Više →

Kako obnoviti oštećenu kožu

uriage

Objavio  

Maja Mijanović, dipl. ph

Koža kao jedinstven organ neophodan za preživljavanje, sa površinom i od 2m2, ima brojne bitne uloge: FIZIČKE BARIJERE- sprečava gubitak vode, prodiranje agenasa iz spoljašnje sredine i ublažava fizičke traume; ZAŠTITNE BARIJERE sa prisutnom specifičnom mikrobiotom i prisutnim receptorima urođenog imuniteta TLR2 (na keratinocitima); značajnom regulatornom ulogom (u kontrolisanju temperature tijela) ulogom u stvaranju vitamina D, senzitivnom ulogom u primanju čulnih nadražaja (osjećaj za dodir, toplotu, hladnoću, bol) i konačno estetskom ulogom…

Više →

PSIHODERMATOLOGIJA: kada um i koža međusobno reaguju

psiha

Objavio  

Dr Olivera Kovačević, spec. dermatovenerolo,
PZU “Dr Kovačević”, Budva

Psihodermatologija je relativno nova disciplina u psihosomatskoj medicini koja se bavi interreakcijom uma i kože. Ove dvije discipline su povezane prirodno već na embrionalnom nivou preko ektoderma. Zaista, postoji vrlo kompleksno međudjelovanje između kože, neuroendokrinog i imunološkog sistema. Koža reaguje i na spoljašnje i na unutrašnje stimuluse; koža osjeća i integriše znakove spoljašnje životne sredine i prenosi unutrašnja stanja organizma u spoljašnji svijet koji ga okružuje…

Više →

Trovanje etiolom

trovanje

Objavio  

Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine
Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG – Jedinica Plav

Organofosfati su jedinjenja koja imaju izraziti afinitet prema nervnom tkivu, odnosno prema enzimu acetilholinesterazi kojeg, inhibiraju i onemogućavaju vezivanje neurotransmitera acetilholina za svoje receptore. Kao posljedicu toga imamo nakupljanje acetilholina, što izaziva kontinuirane grčeve mišića. Organofosforni insekticidi su visokotoksicni estri fosforne,tiofosforne i ditiofosforne kiseline veoma potentnih insekticidnih osobina.Unijeti u organizam se u velikoj mjeri,skoro potpuno metabolisu u jetri gdje se vecina ovog insekticida pretvara u jos toksicniji oblik”letalna sinteza”…

Više →

Homeopatija u prevenciji i liječenju gripa

grip

Objavio  

Dr Snežana Tomić, homeopat

Za razliku od obične prehlade, grip se manifestuje ozbiljnijom i komplikovanijom simptomatološkom slikom, koja može ostaviti i svoje posljedice u vidu oslabljenog imunog i respiratornog sistema, opšte sabosti, hroničnog kašlja… Djeca i starije osobe su podložnije virusu gripa. Djeca zbog nerazvijenog imunog sistema a starije osobe zbog oslabljenog imunog sistema koji je često kompromitvan već postojećom hroničnom bolešću, što čini pripadnike starije populacije posebno ranjivim u epidemiji gripa.

Više →

Bronhiolitis

Bronchiolitis

Objavio  

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić

Zima je uveliko došla, a sa njom i hladno vrijeme i bolesti disajnih organa. Hladno vrijeme i boravak u zatvorenom prostoru (kolektivi, jaslice, vrtići) pogoduju nastanku bolesti disajnih organa. Bronhiolitis je zapanjenje bronhiola – najmanjih vazdušnih puteva čija je uloga da sprovode vazduh do alveola. Sluznica bronhiola je zadebljala i stvara veliku količinu sekreta, što dovodi do spazma i opstrukcije…

Više →

Izdanje Br. 93 Pogledaj Sve →

U borbi protiv veoma suvih i koža sklonih atopiji

uriage

Objavio  

Maja Mijanović, dipl. ph

Atopijski dermatitis kao hronična inflamatorna dermatoza sa genetskom predispozicijom, predstavlja nezarazno oboljenje kože koje se karakteriše izrazitom suvoćom (kserozom), crvenilom, svrabom, iritacijom, a nekada i prisutnim vezikulama. Pokreće se i/ili pogoršava kako egzogenim tako i endogenim faktorima: hladnoćom, zagađenjima iz spoljašnje sredine (polen, prašina), infektivnim faktorima (herpes, Staphylococcus aureus), nekim prehrambenim proizvodima (jaja, mlijeko, kikiriki…), kao i psihološkim faktorima (stres)…

Više →

Korekcija vida: PRK vs LASIK

vid

Objavio  

Dr sci med. Sergej Alpatov
Klinika Optimal, Podgorica

Istorija hirurških korekcija nepravilnosti kod refrakcije oka (kratkovidost, dalekovidost i astigmatizam) počinje od 30-ih godina prošlog vijeka, ali je ipak širu primjenu dobila nakon otkrića radijalne keratotomije od strane Svjatoslava Fjodorova. „Ruski“ metod liječenja se veoma brzo proširio i pomogao je stotinama hiljada ljudi u čitavom svijetu da dobiju dobar vid. Prošle su desetine godina i u današnje vrijeme se za korekciju dioptrijskih nepravilnosti već primjenjuje laserska korekcija. Ona postoji u dva oblika i to PRK i LASIK. Cilj i jedne i druge metode jeste da se promijeni oblik prednjeg providnog omotača oka – rožnjače, uz pomoć eksimernog lasera. Kod PRK metode to se radi odmah, kao jedna etapa, dok se kod LASIK metode prvo pravi „poklopac“ od površinskih slojeva mrežnjače, pa se tek ispod njega izvodi lasersko oblikovanje rožnjače.

Više →

Vaške nijesu bezopasne

vaske

Objavio  

Dr Verica Osmanović
Dr Vilnerina Ramčilović
Institut za javno zdravlje, Centar za promociju zdravlja

Vaške su parazitski insekti koji žive na glavi, tijelu i na stidnoj regiji čovjeka, gdje polažu jaja (gnjide) i hrane se veoma malim količinama krvi. Veoma su zarazne jer se lako prenose direktnim kontaktom, sa osobe na osobu. Zajedničko korišćenje odjeće, posteljine, kape povećava mogućnost zaraze. Vašljivost nije privilegija siromašnih sredina, već se one javljaju i na mjestima koja imaju visoke higijenske standarde…

Više →

Meningealni sindrom

white-fig14_x009

Objavio  

Dr med. Vasilije V. Bošković
Dom zdravlja, Bijelo Polje

Meningealni sindrom je skup simptoma i znakova, od kojih su najvažniji glavobolja, ukočen vrat i pozitivni meningealni znaci. Ovaj sindrom nastaje zbog povećanog intrakranijalnog pritiska i nadražaja korjenova spinalnih živaca. Glavobolja je najkonstantniji simptom meningealnog sindroma. Nastaje zbog povećanog intrakranijalnog pritiska. Obično je veoma uporna, difuzna, ali ipak najviše izražena u čeonom i potiljačnom dijelu glave. Pojačava se pri kihanju, kašlju i potresu glave…

Više →

Promjene u dojci u pubertetu i adolescentnom periodu

arti

Objavio  

Dr Zorica Bajović, radiolog
Centar za radiološku dijagnostiku, Opšta bolnica Nikšić

Dojke su endokrino zavisni organi, posjeduju hormonske receptore pa je većina oboljenja endokrino uslovljeno, tj. hiperestrogenizmom. Od puberteta, preko adolescencije, doba zrelosti, graviditeta, laktacije, u postmenopauzi i senijume dojke su izložene egzogenim i endogenim uticajima koji dovode do različitih oboljenja koja su, osim upala i trauma, endokrino zavisna oboljenja. U praksi u ambulantama, na stručnim sastancima, kongresima i u medijima, uglavnom se bavimo oboljenjenjima dojke zrele dobi, tako da često budemo iznenađeni i zatečeni kad se pojavi mlada pacijentkinja, uplašena i zbunjena, sa uznemirenim roditeljima.

Više →

Autizam: posebnost ili mana

Immobilier

Objavio  

Nikoleta Dajković
Dip. spec. socijalnog rada i socijalne politike

Autizam podrazumijeva poteškoće djece na područjima komunikacije, ponašanja i socijalne interakcije. Takva djeca odbijaju tjelesni kontakt, ne obraćaju pažnju na druge, potrebe zadovoljavaju vođenjem ruke odraslog, nemaju kontakta očima, ne igraju se s drugom djecom, ne percipiraju strah od opasnosti, smiju se bez razloga, upadljivo su hiperaktivni ili pasivni, djeluju kao da ne čuju, okreću predmete repetitivno, pružaju otpor učenju, ponavljaju riječi mehanički, nemaštovita su u igri, neobično su vezana uz predmet. Njima je važan redosljed, rutina i ne vole novine.

Više →

Epiglotitis kod djece

Throat-Cancer-In-Children-Diagnosis-And-Treatments

Objavio  

Dr Rajko Zdravković, specijalizant pedijatrije
Dom zdravlja Bar

Epiglotitis predstavlja jedno od najurgentnijih stanja u pedijatriji. Epiglotis je struktura koja zatvara ulaz u grkljan i dušnik. Infekciju epiglotisa gotovo uvijek uzrokuje bakterija Haemophilus influenzae tip b. Vrlo rijetko uzročnici mogu biti streptokoki, posebno u starije djece i odraslih. Najčešći je u djece uzrasta od 2-5 godina. Neuobičajen je u djece ispod dvije godine, ali može pogoditi osobe bilo koje dobi, uključujući i odrasle. Infekcija obično počinje u gornjem disajnom traktu kao upala nosa i ždrijela. Infekcija potom silazi na epiglotis. Često dolazi do prodora bakterija u krvotok (bakterijemija).

Više →

Ženski pseudohermafroditizam (46,xx intersex)

bb

Objavio  

Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Ženski pseudohermafroditizam znači da je osoba ženskog genskog i gonadnog pola, a da ima maskulinizirane spoljne organe. Stepen maskulinizacije može da bude različitog inteziteta. Prema uzroku ženski pseudohermafroditizam se dijeli u dvije veće grupe: – ženski pseudohermafroditizam s progresivnom virilizacijom i – ženski pseudohermafroditizam bez progresivne virilizacije…

Više →

Izdanje Br. 92 Pogledaj Sve →

Praktični i korisni zdravstveni doživljaji

Medical Logo

Objavio  

Doc. dr sci med. Božo Vuković

Lijepa je zamisao, osvrnuti se na formiranje prvih Sabora sjevernog dijela Crne Gore i jugozapadne Srbije i odati zahvalnost organizatorima bivših sabora i ovogodišnjeg, četrdeset petogodišnjeg Sabora u Bijelom Polju, od strane direktorice Doma zdravlja dr Majde Dobardžić i direktorice bjelopoljske Opšte bolnice dr Biserke Bulatović. Svrha sabora bila je unapređivanje opšte i zdravstvene kulture u mjestima gdje je to bilo izuzetno neophodno. Bila je dužnost rukovodstva opština i zdravstvenih radnika da unapijede higijenske uslove života i praktični, zdravstveni, medicinski rad u sprečavanju obolijevanja i savremenom liječenju bolesnika…

Više →

SMART projekat (pilot) – Napredni farmaceut

Gordona Obradovic

Objavio  

Mr ph Gordana Obradović,
spec. farmaceutske zdravstvene zaštite

Farmaceutska komora Crne Gore je profesionalna organizacija koja predstavlja i zastupa farmaceutsku struku i djelatnost u Crnoj Gori. Pored unapređivanja farmaceutskog sektora Crne Gore, Komora štiti prava i interese pacijenata, uz poštovanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrijednosti. Zdravstveni sistem je veoma složen i ishod liječenja pacijenata zavisi od zdravstvenih radnika iz više disciplina. Zbog toga se od zdravstvenih radnika očekuje da međusobno sarađuju i dopunjuju se pružajući kvalitetnu zdravstvenu zaštitu pacijentima…

Više →

Leishmaniosis – Lajšmanioza

leishmanias

Objavio  

Dr sci med. dr Sanja Medenica,
specijalista epidemiolog,
Institut za javno zdravlje

Arheološka istraživanja su kontinuirano doprinosila istraživanju porijekla lajšmanioze/lajšmaniaze/lišmenioze. Ova parazitoza je prikazivana na slikama, papirusima, statuama, keramici i mumificiranim ljudima. Slike kožnih lezija i deformacije ljudskih lica su pronađene u arheološkim nalazištima iz prvog vijeka nove ere (poslije Hrista) na teritorijama okupiranim od strane pred Inka, civilizacije u Peruu i Ekvadoru. Oboljenja izazvana lajšmanijama bila su poznata i u doba Inka u 15. i 16. vijeku. Španski osvajači ovih područja zapazili su ulcerozne promjene na koži poljoprivrednika na Andima koje su nazvali „oboljenje Anda” (engl. Andean sickness). Kasnije su promjene na nosu i ustima nazivali „bijela lepra”, zbog sličnosti sa lezijama koje se sreću kod oboljelih od lepre. U Starom Svijetu, induski ljekar je upotrebio sanskritski termin „kala azar”, što znači „crna bolest”. Oboljenje je kasnije označeno kao visceralna lajšmanioza (VL).

Više →

VITILIGO: da li znamo nešto novo u odnosu na uzrok i mehanizam razvoja bolesti?

vitiligo

Objavio  

Dr Olivera Simić-Kovačević,
Spec. dermatovenerolog
PZU „Dr Kovačević”, Budva

Vitiligo je najčešća bolest depigmentacije (gubitka pigmenta). Iako nije životno opasna, niti praćena subjektivnim simptomima bola ili svraba, niti je zarazna – izvor je velikog stresa kod oboljelih zbog uočljivog estetskog nedostatka, psihosocijalne složenosti i gubitka samopouzdanja koji vodi i do depresije. Takođe, iako se za ovu bolest zna oko 4000 godina, još uvijek joj ne znamo pravi uzrok i sigurne patogenetske mehanizme, a terapija se razlikuje širom svijeta odslikavajući različite kulture, etnicitet, izvore i potrebe. Dakle, radi se o još uvijek stigmatizovanoj i enigmatičnoj bolesti u nekim dijelovima svijeta, dok se u drugim smatra samo kozmetološkim nedostatkom.

Više →

Implantabilni monitoring srčane funkcije

ognjen2

Objavio  

Mr sci med. dr Ognjen Gudelj

Prije dvije godine u Americi je prvi put ugradjen Implantabilni srčani monitor reveal linq. Uređaj Medtronic reveal linq sistem za 24-časovni telemonitoring rada srca, pomoću kojeg se i do tri godine može pratiti i snimati funkcija srca u cilju prevencije i liječenja srčanih aritmija. 28. decembra 2015. godine prvi put je izvršena implantacija ovog uređaja na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu . 18. juna 2016. godine je prvi put taj uređaj ugrađen u Crnoj Gori, u ZU “TESLA MEDICAL” u Beranama. Intervenciju je uradio mr sci med. dr Ognjen Gudelj, ZU “Tesla medical”, Berane.

Više →

So u prehrambenim proizvodima i rizik za hronične nezarazne bolesti

Medical Logo

Objavio  

Mr sci dr Zorica Đorđević, spec higijene,
Odjeljenje za ishranu i humanu ekologiju
Institut za javno zdravlje

Nezarazne bolesti su vodeći uzrok smrti i obolijevanja u svijetu, a četiri vodeće grupe, kardiovaskularne, maligne, hro- nične respiratorne bolesti i šećerna bolest su odgovorne za 82% svih smrtnih slučajeva. Nažalost, procjenjuje se porast broja umi- ranja od HNB na 52 miliona zaključno sa 2030. godinom. Upotreba duvana i duvanskih proizvoda, štetna upotreba alkohola, nezdrava/nepravilna ishrna i fizička neaktivnost su za- jednički faktori rizika za većinu preventabilnih nezaraznih bolesti I vezani su za ponašanje. Visoka potrošnja soli (više od 5 grama dnevno) doprinosi povećanju krvnog pritiska i povećava rizik od bolesti srca i mož- danog udara. U 2010. godini, 1,7 miliona umrlih od kardiovaskularnih bolesti su povezani sa prekomjernim unosom soli…

Više →

Hronični gastritis

gastritis

Objavio  

Dr Miruna Kuzman,
Ljekar na specijalizaciji interne medicine,
Klinika za onkologiju i radioterapiju, KCCG

Gastritis predstavlja zapaljenje želudačne sluznice. Po toku bolesti može biti hronični i akutni. Tegobe kod akutnog gastritisa nastaju naglo i traju kratko. S druge strane, kad tegobe traju mjesecima i godinama, tada govorimo o hroničnom gastritisu. Gastritis je bitno liječiti, jer u suprotnom može doći do razvoja ulkusa (čira), pa i karcinoma želuca. Oboljenje je često lokalizovano i nepravilno raspoređeno duž želudačne sluzokože…

Više →

Najčešći alergeni u dječjoj astmi

astma

Objavio  

Prim. dr Srećko Hajduković
Spec. za dječje bolesti
Dom zdravlja „Bogdan Vujošević“, Ulcinj

Atopija je nasljedna sklonost ka povećanoj sintezi lgE i nasljeđuje se autozomno dominantno. Patološki gen je prisutan na dugom kraku 11-og hromozoma. Ne mora se nikada ispoljiti, a ako se ispolji onda se radi o alergiji. Danas se alergija definiše kao prekomjerno stvaranje lgE antitijela pri kontaktu sa supstancama u okolini. U ambulanti dječjeg dispanzera Doma zdravlja Ulcinj izdvajana su djeca sa dijagnozom astme koja je postavljena na osnovu kriterijuma datog od strane Američkog udruženja za pedijatrijsku pulmologiju iz 2012. godine.

Više →

Izdanje Br. 91 Pogledaj Sve →

Prevencija arterijske hipertenzije

glass-vessel1

Objavio  

Dr med. Vasilije V. Bošković
Dom zdravlja, Bijelo Polje

Pretpostavlja se da oko 30% opšte populacije ima hipertenziju, iako učestalost varira na osnovu geografskih, nacionalnih, rasnih, polnih ili starosnih kriterijuma. Bez obzira na ove razlike bolest ima epidemijske razmjere. U našoj zemlji, nažalost, ne postoji kontinuirano epidemiološko praćenje pacijenata sa hipertenzijom i zato podaci o učestalosti hipertenzije nijesu pouzdani. Po nekim starim podacima u našoj zemlji od 10 do 25% populacije boluje od hipertenzije, s tim da je pojava veća u urbanim sredinama i kod ženskog pola.

Više →

Šizofrenija

schizophrenia

Objavio  

Nikoleta Martinović
Spec. socijalnog rada i socijalne politike

U društvu su šizofreničari stigmatizovani još od antičkih vremena. Tome su nam svjedoci antičke drame: ,,Ajaks” Sofokle , kao i ,,Heraklitovo ludilo” Euripid . Kroz njih vidimo da se na ludilo gledalo kao na nešto negativno, kao na nešto što je razlog za sram, za osjećaj poniženosti. Kasnije u hrišćanstvu na ludilo se gledalo kao na božiju kaznu za počinjeni grijeh, dok se u modernom dobu na ludilo gleda više kao na neki psihički nedostatak zbog kojeg se individua ponaša drugačije od ostalih, tj. suprotno od već ustanovljenih i prihvaćenih normi ponašanja.

Više →

Homeopatija i strah od javnog nastupa

public speaking_0

Objavio  

Dr Snežana Tomić, homeopat

Negdje sam pročitala, kada je statistika ljudskih strahova u pitanju, da je strah od javnog nastupa češći nego li i sam strah od smrti, za koji bi se vjerovatno opredijelila većina ljudi kada bi ste ih upitali za mišljenje o tome čega se ljudi najčešće plaše. Po tome ispada da bi vecina ljudi radije umrla nego da drži oproštajni govor na svojoj sahrani.

Više →

Zdravstveni sistem u Crnoj Gori – realnost i perspektive

Objavio  

Mr sci dr stomatologije Mladen Vuković
Spec. zdravstvenog menadžmenta

Zdravstveni sistem svake zemlje obuhvata niz komponenti međusobno uslovljenih i povezanih, determinisanih političkim odlukama, socio-ekonomskim prilikama i nizom drugih faktora koji svi zajedno, direktno ili indirektno utiču na njegov kvalitet i efikasnost. S druge strane, i zdravstveni sistem ima direktan ili indirektan uticaj na gotovo sve komponente savremenog društva…

Više →

Imunomodulacija i vakcine u liječenju melanoma (I)

melanom

Objavio  

Kovčin Vladimir, Miroslav Granić, Miroslav Oprić, Dejan Nikolić, Siniša Kojić, Biljana Sredić, Nataša Risrtić
KBC„ Bežanijska Kosa“, Beograd

Maligni melanom je oboljenje sa visokom stopom letaliteta, čija je incidenca u stalnom porastu. Liječenje podrazumijeva lokalnu, regionalnu i kontrolu udaljenih metastaza. U rijetkim slučajevima kod bolesnika sa malignim melanomom uočene su spontane regresije bolesti, što je objašnjavano imunološkim fenomenima i dalo je nadu da je imunski sistem taj koji može da dovede do izlječenja.

Više →

Alergije na koži

alergije

Objavio  

Dr Svetlana Vučeković
PZU Med Tim, Podgorica

Alergije mogu da budu udružene sa polenskom kijavicom, alergijskim rinitisom, astmom, ili atopskim dermatitisom. U proljeće kada kreće vegetacija i raspršivanje polena, promjene na koži su intenzivnije, klinička slika ozbiljnija. Alergije mogu da se jave od rođenja (najčešće od drugog mjeseca života) – atopski dermatitis, pa do starije životne dobi (ekcem).

Više →

Zakašnjeli pubertet

zakasnjeli pubertet

Objavio  

Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Zakašnjeli pubertet (pubertas tarda), slično ranom fiziološkom obliku preranog puberteta, predstavlja fiziološku, obično genetski uslovljenu varijantu polnog sazrijevanja koja se, za razliku od preranog pubrteta, ispoljava daleko češće kod dječaka nego u djevojčica. Početak zakašnjelog puberteta se definiše kao nedostatak sekundarnih polnih karakteristika 2 SD iza prosječnog uzrasta u kojem se javljaju u odredjenoj populaciji.

Više →

Kako ojacati imuni sistem kod djece na prirodan nacin

med

Objavio  

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšic

Zdravlje naših najmlađih zavisi od snage njihovog imuniteta, a imunitet je neophodan za pravilan rast i razvoj, kao i za prevenciju virusnih i bakterijskih oboljenja, za sprečavanje alergija i za unapređenje zdravlja cijelog organizma. Imunitet ili imuni sistem je odbrambeni mehanizam našeg organizma, čija je uloga prvenstveno da štiti tjelo od mikroorganizama…

Više →
131 people follow medicalcg